Za učenike prvih i drugih razreda naše škole 22., 23. i 24.svibnja u školskoj knjižnici i sportskoj dvorani PŠ Gradići održan je susret s književnicom Željkom Horvat-Vukeljom. Svojim slikovnicama, kratkim pričama, slikopričama i igrokazima uveseljava i podučava djecu, a njezina poznata djela su: „Balončica“, „Panjoglav“, „Leteći glasovir“, „Zelene slikopriče“, „Pijanistica“, „Zdenko Slovojed“, „Tajna nestalih igračaka“, „Žinko u školi“, „Pričom do glazbe“ te „Petra uči plivati“, „Hrabrica“ i „Slikopriče“ koje su uvrštene i u lektiru. Dok su učenici ulazili u knjižnicu, književnica ih je dočekala svirajući klavir. Učenici su s velikim entuzijazmom čitali jednu slikopriču, zatim je književnica podijelila s učenicima na koji način dolazi do ideja za slikopriče i što je sve potrebno napraviti kako bi nastala jedna slikopriča. Važnu ulogu imala je i njezina pratnja „gospođa torba“ iz koje je vadila razna glazbala i na simpatičan ih način predstavila svojoj mladoj publici. Učenike je posebno obradovalo sudjelovanje u kreiranju priče u kojoj su pjevali, svirali imaginarne bubnjeve, gitaru, naučili i demonstrirali kako se izvodi pljesak za gluhonijeme osobe, zaigrali rebus… Nakon zabavnog, ali i poučnog te interaktivnog gostovanja naši su učenici za znanje, sudjelovanje i izvrsno vladanje od naše književnice zaradili čistu peticu.
Josipa Radočaj, mag. bibl. |
Dana 22. svibnja peti i šesti razredi 1. smjene, u pratnji razrednica, profesorica i asistentica, uputili su se u zagrebačko kazalište Mala scena na predstavu Aut. Kazalište smo ispunili sve do posljednjega mjesta i sa zanimanjem smo pratili priču o Mateju, dječaku koji ima poremećaj iz spektra autizma, a glumi ga Matej, dječak koji zaista ima poremećaj iz spektra autizma. Policajac je tijekom istrage naše učenike čak i priveo na pozornicu te su imali priliku na jedinstven način sudjelovati u predstavi. Jan, Ines i Petar odlično su se snašli!
Predstava nas je nasmijala i zabavila, ali i potaknula na razmišljanje jer predstavlja odličan spoj stvarnosti i kazališne umjetnosti. Matej nas je oduševio svojom iskrenošću i neposrednošću te nas podsjetio da je u životu vrlo važno biti dobra srca. Od drugih i drugačijih puno toga možemo naučiti jer, kako sama predstava kaže: „Ako stavite Nintendo igricu u Playstation, on ju neće očitati, ali to ne znači da je pokvaren, zar ne?“
Antonija Vađić Žilić, prof. |
Učenike 3. d razrednog odjela posjetio je Ivek iz Šestinskoga kišobrana, djela za cjelovito čitanje Nade Iveljić. Monologom, kojim je objasnio od kuda dolazi, te dijalogom i nizom pitanja i učeničkih odgovora interpretirali smo spomenuto književno djelo.
A kišobrani?
Izradili smo „naše“ kišobrane na koje smo ispisali ime glavnog lika i njegove osobine, sve sporedne likove, mjesto i vrijeme radnje, izabrali smo i napisali pouku djela da trebamo čuvati uspomene koje su nam ostavili naši predci. Proučili smo, istražili i napisali gdje se nalaze Šestine, mjesto iz kojeg nam dolazi Ivek.
Zanimljivim, zabavnim i drugačijim pristupom došli smo do željenoga cilja ostvarivši sve predviđene ishode predmetnoga kurikula.
Veliko HVALA školskoj knjižničarki Željki Markus-Greč koja je utjelovila lik Iveka.
Vesna Lukinić, dipl. učiteljica |
Dana 14. svibnja u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održana je deseta Knjižna booka, manifestacija koja promiče knjigu i čitanje. Ove godine posvećena je 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. U prostoru knjižnice bile su postavljene tematske izložbe radova učenika osnovnih i srednjih škola. Raznovrsni program pratio je nastupe učenika s tematikom o knjizi i čitanju. Sudionici su imali priliku pogledati dramske samostalne ili skupne izvedbe, glazbene točke, videoradove, predstavljanje projekta… Naša profesorica Marija Patrlj. kostimirana u književnicu Ivanu Brlić-Mažuranić, svojim je monologom obradovala prisutne sudionike, a u programu je sudjelovala i školska knjižničarka govorom o izložbi „Hrvatski Andersen“ koju je školska knjižnica pripremila za svoje učenike povodom ovogodišnje Noći knjige. Ena Prodanović, učenica 6. a naše škole, predstavila je svoj razred s projektom „Čitanje ne boli!“ koji su osmislili pod mentorstvom prof. Antonije Vađić Žilić u sklopu obrade lektire „Psima ulaz zabranjen“. Za učenike je bio održan i književni kviz Halabuka na kojem su sudjelovali učenici Lovro Karas (6. g), Emily Osmanagić (7. e), Ema Vukoja (7. d), Dora Janjatović, (5. b) i Laura Šetrajčić, (7. a) te su osvojili treće mjesto. Također, na manifestaciji su održane dodjele nagrada za dva ovogodišnja natječaja: literarni natječaj „Svijet kao začarana šuma“ (u suradnji s Noći knjige) i natječaj za primjenu mrežnih alata „Stvarajmo eKreativno!“ (u suradnji s Podružnicom Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije). Dobitnice nagrada za literarni rad „Svijet kao začarana šuma“ naše su učenice Emily Osmanagić (7. e) i Dora Janjatović (5. b). Čestitamo dobitnicama i zahvaljujemo svim učenicima i profesoricama na sudjelovanju i ponosnom predstavljanju Hribarovaca te na ukazanom trudu za promicanje knjige i čitanja. Radujemo se budućim suradnjama!
Josipa Radočaj, mag. bibl. |
14. ožujka 2024. godine učenici razrednih odjela 4.c, 4.e i 4. Lomnica u pratnji učiteljica posjetili su Hrvatsku radioleteleviziju.
Nakon kratkoga predavanja i pregleda povijesti Hrvatske radiotelevizije, uz stručno vodstvo gospođe Nade Chedid imali smo priliku tijekom dvosatnoga obilaska vidjeti svih šest studija HRT-a te neke od ukupnih 32 kilometra hodnika koji se protežu zgradom na Prisavlju. Budući da je ovo bila nastava medijske kulture, cilj nam je bio upoznati televiziju i radio iz novoga ugla te vidjeti gdje i na koji način nastaje sve što gledamo na malim ekranima. U arhivu HRT-a vidjeli smo oko dva milijuna vrpci sa snimljenim materijalima, a gospođa Chedid objasnila nam je da bismo te materijale mogli gledati oko 55 godina bez prekida. Nakon arhiva, ušli smo u prostore Hrvatskoga radija te s posebnim zanimanjem razgledali „gluhu sobu“ u kojoj se snimaju radio drame. To je neugodan prostor u kojemu je boravak moguć najviše pola sata jer spužva kojom je obložen upija sve zvukove pa počinjemo čuti vlastiti krvotok, zvuk disanja i kucanje srca. Iznenadila nas je veličina studija u kojemu se snima Dnevnik jer se na malom ekranu doima puno prostranijim, a zadivljeni brojem kamera i količinom tehničke opreme izišli smo iz studija u kojima se snimala emisija „The Voice“.
Zahvalni gospođi Nadi na divnom obilasku i vođenju, puni dojmova, zaputili smo se prema školi zaključivši da će nam u pamćenju sigurno ostati nevjerojatna garderoba s nepreglednim stalcima prepunim kostima, čitanje s blesimetra i studio za snimanje dječjeg programa „Juhuhu“.
Patricija Đuretić, mag. prim. educ. |
|